U srednjem vijeku stanovala je feudalna gospoda u utvrđenim dvorovima, koji su imali oblik tvrđave. Tih utvrđenih dvorova nestalo je nakon osmanske okupacije Bosne. Njih su Osmanlije pretvorili u gradove i u njih smjestili svoje posade. Osmanska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više bojeva(katova), u njima…
Read More
Debelo je brdo, toliko debelo da može sakriti i debele tajne. Debelo je od naslaga dešavanja taloženih ko zna koliko vremena. Na našem sarajevskom debelom brdu postoji, za one koji vide, upozorenje da hodaš jako pažljivo po tom tlu. Da hodaš tako da izgleda kao da znaš šta se nalazi oko tebe i ako ima…
Read More
Pisao: Dusko Lopandic Tog 24. avgusta godine 1415. od rodjenja Gospodnjeg, jutro je bilo vedro iako sveze. Cim je ustao, gospar Ivan-Dzivo Gundulic, dubrovacki vlastelin i poklisar na dvoru bosanskog kralja, zapoceo je rad na svom izvestaju. Voleo je da radi u obzorje, pracen pticijim horom, u vreme kad ga jos niko ne uznemirava i…
Read More
Va ime o(t)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha. A se dvor vojevode Masna i njegoviju s/i/nu Radosl(a)va i M(i)rosl(a)va. Se pisa rab b(o)ži i s(ve)tago D(i)mitrija u dni g(ospo)d(i)na kralja ugarskoga Lojša i g(ospodi)na bana bosanskoga Tvrtka. Tko bi to potrl, da je proklet o(t)cem i s(i)nom i s(ve)tim d(u)hom. U ime Oca i Sina…
Read More
I tako jedno jutro nadjoh sebe kako sjedim uz Drinu. Pogledam je ona zeleno prozirna, plahovita, samo teče i ne haje za mene. Gledam je tako i prvo što mi padne na pamet bi rahmetli Himzo … gdje duboka Drina vijekovima teče… I tako je gledam, pjevam u sebi, a zna se pjesma u glavu…
Read More
… Možemo sada istumačiti psihiku bosanskih bogomila u toj dobrovoljnoj islamizaciji. Ogorčeni na katolike i pravoslavne, kao na idolopoklonike, proganjani od kralja Tomaša ( vidi moj komentar 1) i nasilno obraćani u rimsku vjeru, omraženi kod Srba kao ‘bezbožni i bledivi babuni’, obezglavljeni jer je mnoga vlastela bila posječena, a strojnici, prognani u Hum, izgubiše se,…
Read More
Vrli poznavalac ljudske duše i majstor ljudske psihologije priča o Bosni, njegovoj duši najvažnijoj. Priču o Ahmedu Nurudinu, o dervišu i smrti, nije slučajno priča o šeihu prve izgradjene tekije u Sarajevu na Bentbaši 1453, srušene 1958 … Ovo je pisao prije rata u Bosni, kao da je znao šta se sprema. … ” Bosna…
Read More
Kažu da samo sjećanja koja dotaknu naše srce krenu s nama kada napustimo ovo tijelo i ako slušaš srcem ta sjećanja se vraćaju. Kad spominjemo krv koja teče našim žilama automatski se sjetimo naših predaka, kao da ima genetski kod koji se prenosi krvnom linijom. Mene moja sjećanja gotovo uvijek vode do nekog od Rumijevih…
Read More
Austrija je u zvaničnom i privatnom govoru po pravilu upotrebljavala izraz “bosanski jezik”. Besumlje, rukovodila se pri tom političkim potrebama. Ali, ko zna da li taj naziv nije prvi put spontano izbacio čovek leđima okrenut svakoj politici, čovek od jezičkog i psihološkog nagona, rečju, čovek koji kroz jezik oseća motive pokraine i ljudi, društvenog života…
Read More
U mjesecu sedmom će se navršiti 125 godina od rođenja velikog hrvatskog književnog velikana i zasigurno jednog od najvećih umova Evrope, Miroslava Krleže, koji imao neobično veliko poštovanje i simpatije prema bosanskom čovjeku.
Read More
Ono što mi se stalno vrti u glavi i mora da izadje je kako na ovaj svijet kako nam stari Grci pišu dolazimo kao duše, sa nekog aščare, očigledno puno boljeg mjesta. Kažu duša putuje preko pustinje zaborava i žedna dolazi do izvora zaborava rijeke Lete Λήθη. Tko pije iz nje, zaboravlja prošlo. Naravno ostaje…
Read More
Želim da skrenem pažnju da smo postojali i prije nego sto smo postali srbi, muslimani, hrvati, bošnjaci i ostali. Bili smo jedan moćan narod sa svojim jezikom, znanjem, duhovnim školama, spomenicima i sjećanjima za koje nas ubjeđuju da su nešto drugo …
