KULE I ODŽACI U LJUBUŠKOM I VITINI

U srednjem vijeku stanovala je feudalna gospoda u utvrđenim dvorovima, koji su imali oblik tvrđave. Tih utvrđenih dvorova nestalo je nakon osmanske okupacije Bosne. Njih su Osmanlije pretvorili u gradove i u njih smjestili svoje posade. Osmanska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više bojeva(katova), u njima stanovala i iz njih se po potrebi branila.

---

Takvih objekata, koji u arhitektonskom pogledu zaslužuju posebnu pažnju, bilo je nekada do preko tri stotine na području Bosne i Hercegovine. Ali kako te kule daju malo prostora za stanovanje, građene su u tu svrhu posebne zgrade u neposrednoj blizini kule,tzv. odžaci ili konaci. I tih objekata bilo je dosta u Bosni I Hercegovini. Kule su se dizale u vis, a odžaci su se stjerali u širinu. Kula je uvijek građena na više spratova,a odžaci (konaci) su redovito jednospratne zgrade.
Osnovica kule je s vrlo malom iznimkom kvadrat, rjeđe pravokutnik a u odžaka uvijek pravokutnik. Kule su građene od kamena,a odžaci od kamena,čerpića i drveta…

LJUBUŠKI

U samoj varoši Ljubuškom bilo je sedam kula i sve su bile građene na dva i vše katova.

Ovih sedam kula stajaše u sedam ljubuških mahala.

Vlasnici su im bili:

LALIĆI,

MAHIĆI,

BEĆIROVIĆI,

MUMINAGIĆI,

SADIKOVIĆI,

GIJE,

PIPERI.

Ove zadnje četiri potpuno su srušene.

LALIĆA je kula(6,20×6 m) u dobrom stanju i u njoj i danas stanuje ta porodica.

BEĆIREVIĆA kula(7×6,40) je uglavnom srušena.Od nje se vide još dva zida.Vlasnik tih ruševina je Hasan Bećirović. Po predaji na ovu je kulu udarao Stojan Janković.

MAHIĆA kula(5,20×5,35) također se nalazi u ruševnom stanju.

Njen vlasnik je danas porodica rahmetli Velije Mahić.

Podatke o ovim kulama podijelila nam je Lebije Kapetanović, nastavnica gimnazije u Ljubuškom.

VITINA

Pri ulazu u Vitinu dolazeći od Ljubuškog stajao je lijepi odžak s kulom na dva kata.

To su bili dvori nekadašnjih ljubuških kapetana.

Kula je bila vezana uz odžak i u tome jedinu sličnost imamo u Gradačcu.

Za prošlog rata Italijani su ovu zgradu oštetili, a nakon 1945 vlasnik ju je pretvorio u pravu ruševinu, vadeći i prodajući drveni materijal.

(„Nada“ 71896,str.97 i V.Ćorović, Mehmed Kapetanović,Sarajevo,1911).

U XVII stoljeću bila je u Vitini jedna kula.Godine 1686. prodrla je do Vitine jedna četa iz Dalmacije i poharala ovo mjesto,ali tvrdoj kuli nije mogla nauditi.

Izvor: Hamdija Kreševljaković:Izabrana djela,knjiga II;SA 1991.

Hvala Kemalu Mahiću

Ako želite malo više da pročitate naš dragi Hamdija je to zorno prikazao na : https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf

A kula je proglašena i nacionalnim spomenikom 2010
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3294

A ja se zahvaljujem svojoj majci …