Skip to content

Uklesani natpis bosančicom u stijeni u Donjoj Drežnici (1355. – 1357.)

stijena DreznicaVa ime o(t)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha. A se dvor vojevode Masna i njegoviju s/i/nu Radosl(a)va i M(i)rosl(a)va. Se pisa rab b(o)ži i s(ve)tago D(i)mitrija u dni g(ospo)d(i)na kralja ugarskoga Lojša i g(ospodi)na bana bosanskoga Tvrtka. Tko bi to potrl, da je proklet o(t)cem i s(i)nom i s(ve)tim d(u)hom.


U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je dvor vojvode Masna i njegovih sinova Radoslava i Miroslava. Ovo napisa sluga Božji i svetoga Dimitrija u dane gospodina ugarskoga kralja Lajoša i gospodina bosanskoga bana Tvrtka. Tko bi to uništio, proklet bio Ocem i Sinom i Svetim Duhomspodina bosanskoga bana Tvrtka. Tko bi to uništio, proklet bio Ocem i Sinom i Svetim Duhom.

U poveljama bana Tvrtka I iz 1354. i 1355. godine kao svjedok navodi se i knez Mastan Bubanjić. Iako se tu ne kaže da je Mastan iz Drežnice, odnosno iz zapadnog Huma, niti da je vojvoda, pretpostavlja se da se ipak radi o Mastanu iz Drežnice, samo prije dobijanja zvanja vojvode, jer nam iz istorijskih izvora nikakav drugi Mastan nije poznat, ne samo iz tog vremena nego ni prije ni poslije toga. Osim toga, odlukom dubrovačkog Malog vijeća od 28. maja 1381. primljen je u dubrovačko građanstvo knez Radoslav, sin Mastanov, iz Huma.
Kako se u natpisu iz Drežnice navode Radoslav i Miroslav kao sinovi vojvode Mastana, znači da je upravo taj Mastanov Radoslav iz Drežnice izabran za dubrovačkog građanina. To posredno govori o ugledu roda vojvode Mastana. Po svom sadržaju natpis je veoma vrijedan spomenik. On označava mjesto dvorca vojvode Mastana i njegovih sinova. O Mastanu je prije pedesetak godina objavljena mala studija, napisana sa stanovišta da se u tom slučaju radi o Mastanu Bubanjiću, koji se kao ugledan vlastelin javlja kao svjedok na poveljama bana Tvrtka I 1354. i 1355. godine.

Ostaje ipak puno razloga da utvrdimo da su Mastan i njegovi sinovi spadali u ugledan vlastelinski rod svoga vremena. Pošto se u natpisu govori o vremenu ugarskog kralja Lajoša i bosanskog bana Tvrtka, znači da je Drežnica spadala pod vlast ugarskog kralja. Poznato je da je Ljudevit Veliki (1342 – 1382) bio oženjen Jelisavetom, kćerkom Tvrtkovog strica Stjepana Kostromanića, i da je prema nagodbi sa banom Tvrtkom I 1357. godine u miraz dobio zapadni Hum. Izvjesno vrijeme je Tvrtko I bio u zategnutim pa i u ratnim odnosima sa Lajošom, ali je činjenica da je u zapadnom Humu bila vrhovna vlast Lajoševa. Najvjerovatnije je da je natpis nastao u doba mira, kada je Tvrtko priznavao Ljudevita, a u svakom slučaju između 1355., kada je Tvrtko postao ban, i 1377., kada već ima titulu kralja. U poveljama do 1366. Tvrtko titulira kao ban Bosne “po milosti božijoj i gospodina našega kralja Ludovika”, a iza te godine samo “po milosti božijoj”. Ta okolnost nam dozvoljava da preciznije odredimo vremensku pojavu natpisa, i to od 1335. do 1366. godine.

Vlastelinstvo vojvode Mastana iz Drežnice obuhvatalo je ne samo dolinu Drežanjke i bliže krajeve, kao padine Čvrsnice i Bitovnje, nego i šire područje, uključujući Malu i Veliku Čvrsnicu i Bitovnju, a vjerovatno i dio doline Neretve u blizini Drežanjke. Blidinje, između Čvrsnice i Vran-planine, bogato pašnjacima, omogučavalo je uspješno stočarenje, koje se najviše njegovalo u tome vlastelinstvu. Na Blidinju se nalaze i poznate lokacije sa stečcima lijepo obrađenih oblika i bogatim reljefnim ukrasima, koje najviše potjeću iz doba vojvode Mastana i njegovih sinova.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s