Ima jedna zemlja da prostiš, Bosna se zove … Ma džaba ću pisati, slabo ko čita, možda bolje da uživo onima koje žele čuti, ispričam priču o Bosni na kraju vremena. A kao uvod u priču mogu Vam pokazati sliku jednog od bosanskih grbova iz Fojničkog samostana, a pored nje sliku Bazilike Sv. Petra u…
Read MoreSedam braće
Jutros naiđoh na priču o Jedilerima i sedmorici braće u Sarajevu, spomeniku brzopletosti i stradanju nevinih. Nevine duše kada napuštaju ovaj svijet, zaista ostavljaju tragove za sobom, tragove kao nedovršene priče ispunjene žalom koje gotovo možeš da čuješ kad dodješ na turbe sedmorici braće, braće po sudbini … I tako jutros, u toj priči…
Read MorePismenost u Bosni
Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humska ploča (10. vijek), zatim Povelja Kulina bana od 29.08.1189. godine. Ustavnom bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. vijek), nad kojim je uz ustav Srbije prvi puta novoizabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sin Anđelka Vučića iz sela Čipuljić kod Bugojna (BiH), 01.06.2017. položio zakletvu; (Unesko ga je 2005. godine uvrstio u…
Read MoreBosanski horoskop
Ponavljam se znam, ali mi nije mrsko jer je tako nevjerovatno složeno u par riječi : “Drveće je beskrajni napor zemlje da govori nebu koje sluša.” ~ Rabindranath Tagore Nešto baš kontam kako nam nekih stvari nedostaje, tipa objašnjenja drveća kojih nas okružuju, a koji su nam baš bliski. U stvari kompleksnost u kojoj živimo…
Read MoreOd stvarnih do imaginarnih prostora u romanu »Derviš i smrt« Meše Selimovića
Marina Katnić-Bakaršić 29. 11. 2015. Marina Katnić-Bakaršić, 2010. Od stvarnih do imaginarnih prostora u romanu »Derviš i smrt« Meše Selimovića. Međunarodni naučni skup Književno djelo Meše Selimovića. Posebna izdanja odjeljenja humanističkih nauka ANUBiH. Knjiga 38: 63-76. Sarajevo: Akademija nauka Bosne i Hercegovine. 1. Derviš i smrt kao polifonija prostora Za roman Derviš i smrt može se reći da u potpunosti predstavlja polifoniju…
Read MoreBOSANSKI JEZIK, GOVOR, STIL – Isidora Sekulić, 1941
Evo prisjetih se noćas, valjda pod uticajem ovog punog mjeseca i čekajući taj kraj vremena ( da mu se nije nedo bog šta desilo), nekih svojih zapisa. Mrsko mi pisati evo već duže vrijeme, pa ko tražim malo inspiracije… Bijaše to 1941 godine ljeta gospodnjeg, kad Isidora naša draga pisaše o tom…
Read MoreOvaj naš, da prostiš stećak
I podjoh ja tako, jedne subote sa puno nade i očekivanja na Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka u naš Historijski Muzej. Kontam nešto forum je, ko biva : sastanak ili medij na kojem se mogu razmjenjivati ideje i stavovi o određenom pitanju, kad ono ispade američka verzija riječi forum : a court or…
Read MoreZGOŠĆA, grad divova
I DIO : ZEMALJSKI MUZEJ U SARAJEVU Klasični spori, dosadni dan u muzeju. Kakav može biti dan u muzeju. U muzeju i izgleda da je vrijeme stalo. Lijepo je doći u posjetu tu i tamo, svakih cca 20 godina, ali kako je raditi u takvoj sredini. Ne želim zaista da bilo koga omalovažavam, samo glasno…
Read MoreTvrdjave srednjovjekovne Bosne
Hvala, dron.ba na ovom divnom videu … Te kobne 1463, pisari Osmanskog carstva u pripremi napada na Bosnu, spominju najmanje 192 utvrde i utvrdjena grada. Na spisku sa : https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_tvr%C4%91ava_u_srednjovjekovnoj_Bosni ima ih nabrojanih 274. Ovaj spisak je radjen prema granicama utvrdjenim u posljednjih 60 tak godina. Spisak je bio…
Read MoreJEDAN DAN MIRA
Moram reći da sam često u životu imao prilike da pravim izbor. To mi se uvijek činilo kao najvažnije, da sam pravim odluke, pa da nemam čak ni mogućnost okriviti nekog drugog za pogrešan izbor. I tako mi povremeno dodje da bih trebao nešto učiniti, kao što mi sad dolazi, pa evo otkrivam Vam svoju…
Read MoreNEVIDLJIVA BOSNA / DJINNI
الجن Želim Vam ispričati jednu od priča o Djinnima. Kako Djinni žive s nama, kako i oni vole da žive u ovoj našoj Bosni, kako su nam blizu i kako utiču na naše živote i kako često se naši životi i sudbine isprepliću. Kako znaju da se raduju, vesele, smiju, ljute, tuku, budu zlobni i…
Read MorePaleopsihološko čitanje Kamenog spavača
Ozrenka Fišić profesorica b/h/s jezika i književnosti, master pedagogije i psihologije Novi Travnik „ Jer je vrijeme blizu ” Mak Dizdar UVOD Zainteresirana za psihoanalizu motiva sa stećaka i književnosti inspirirane stećcima kroz prizmu paleopsihologije povezujem Vojina Matića, tvorca paleopsihologije, i Maka Dizdara, paleopsihologa na djelu, kroz dijalog s‘Kamenim spavačima’. Mi patimo od kolektivnog i pojedinačnog…
Read More