porodica KotromanicPisao: Dusko Lopandic


Tog 24. avgusta godine 1415. od rodjenja Gospodnjeg, jutro je bilo vedro iako sveze. Cim je ustao, gospar Ivan-Dzivo Gundulic, dubrovacki vlastelin i poklisar na dvoru bosanskog kralja, zapoceo je rad na svom izvestaju. Voleo je da radi u obzorje, pracen pticijim horom, u vreme kad ga jos niko ne uznemirava i kad su mu duh i misao sasvim jasni, poput pogleda na tek osuncane livade i zelenilo bosanskih suma koje je video kroz okno. Iako jos dremljiv zbog kasno zavrsene kraljeve gozbe, gospar Dzivo je tog jutra bio zadovoljan. Na stolu je lezao plod njegovih visemesecnih napora na dvoru – povelja kojom je kralj Ostoja svecano obecao da ce nakon toliko godina Dubrovniku isplatiti dugove koje je napravio njegov prethodnik na prestolu. U zatvorenom kovcegu lezala je i prva kesa dukata koju mu je kralj licno dao – znak da je obecanje o ispunjenju duga ozbiljno. Poslanik jos jednom zadovoljno prelete pogledom preko redova u povelji koju je dobio nakon vise meseci koji su protekli u molbama, pretnjama, obecanjima:

„…Uslisismo prosnju poklisarev dubrovackih i stvorismo im milost, i zapisasmo na ovih nasih poveljah – da im platimo dvi tisuci i pet sat i pedeset dukat, sto im je ostal duzan brat kraljevstva mi, bivsi slavnoga spomenija gospodin kralj…”

Porodica Kotromanića

Nakon ovog uspeha, razmisljao je gospar Dzivo, sledeci put cu, umesto u bosanske gudure, valjda dobiti neki slavniji zadatak, recimo kod sultana u Carigrad ili u Mlecane! Zatim se posveti poslu koji mu je cinio posebno zadovoljstvo – da za dubrovacko Vece pripremi izvestaj o vladajucoj porodici Kotromanica i o licnosti kralja Ostoje, coveka o cijem se poreklu malo znalo. Dzivo je oko sebe prikupio dosta raznih zapisa, kao i prepisa povelja. Zeleo je tog jutra da uradi sto vise.

Cekale su ga velike dnevne obaveze jer je kralj najavio sabor na kome je trebalo da bude usaglaseno pomirenje izmedju dva zavadjena bosanska velikasa – Sandalja Hranica i Pavla Radenovica. Vec nekoliko dana plemici su se okupljali na dvoru u kraljevoj Sutjesci. Zadubljen u posao, poklisar zaboravi na okolinu i predeo pred sobom.

„…Kad je Kotroman dosao u Bosnu i nasao je bez gospodara, lako ju je zauzeo… Posto je porodica Kotromana tokom vremena dobila veliko potomstvo, svi su se po Kotromanu nazivali Kotromanici. Nekad su to bili banovi, a nekad knezevi. U njihovoj vladavini bilo je dobro sto su oni odrzavali Bosnu slobodnu sa starim obicajima…”

Dzivo je pisao o starim vladarima, o onima koji su uzdigli slavu „rusaga Bosanskog”, ali koji su cesto cinili mnogo muke Dubrovniku i njegovim trgovcima: o Kulinu banu i Mateju Ninoslavu, o ocu i sinu Prijezdi, pa o Stjepanu Kotromanu, kao i o njegovom znamenitom sinu Stjepanu Kotromanicu koji je ne jednom potrazio zastitu od neprijatelja iza tvrdih zidina Dubrovnika.

„…Kad je Stjepan video razjarenost velikasa, povukao se sa svojom majkom Jelisavetom u Dubrovnik… Pomenuti ban bio je mnogo privrzen gradu Dubrovniku, ciji su trgovci, kojih je bilo mnogo u njegovoj zemlji, slobodno trgovali po celom kraljevstvu…”

Opisao je zatim kako je Stjepan Kotromanic prosirio vlast, osvojio Hum (danas Hercegovina) od Srbije i udvostrucio zemlju vladajuci „od Save do mora, od Cetine do Drine”. Zadrzao se i na opisu „vere bosanske”:

„U Bosni je mnogo jeretika, a posebno paterena. Oni zive bez svete tajne, bez zrtve; ne krste se, zaziru od krsta i nazivaju se i bogumili. Svestenici im ne nose narodna imena, kao sto su: veliki djed Radoslav, gost Milutin, starci Radomir, Zunbor, Vucko i ktomu.”

Zapoce nakon toga povest o Stjepanovom sinovcu i nasledniku, najvecem od svih Kotromanica – o kralju Tvrtku. Citajuci izvod iz povelje kralja Tvrtka iz 1378. godine, Dzivo se priseti kako je, kao decak, slusao price svog oca, koji je kao dubrovacki poklisar prisustvovao u manastiru Mileseva Tvrtkovom krunisanju za srpskog kralja:

„I odoh u srpsku zemlju zeleci i hoteci ojacati presto roditelja mojih. I tamo vencan bih darovanim mi vencem na kraljevstvo praroditelja mojih Bogom postavljeni Stefan, kralj Srbljem i Bosne i Primorju i Zapadnim stranam…”

U jednom zapisu nekog dijaka (pisca) iz Polimlja, poklisar je nasao rodoslov kojim je potkrepljeno Tvrtkovo pravo na nasledje krune Nemanjica:

„Ovaj bi prvi Uros, hrapavi kralj. I rodi sa svojom suprugom Jelenom Stefana (Dragutina) kralja koji je drzao Sremsku zemlju i Usoru… A Stefan kralj, koji Srem drzase, sa svojom suprugom Katalinom, kcerkom kralja ugarskog, rodi slava, Urosica i Jelisavetu. I Jelisaveta rodi tri sina: Stefana, bosanskog bana, Ninoslava i Vladislava. I Vladislav rodi Tvrtka bana i Vukica…”
Zadubljen u pisanje, poklisar nije obracao paznju na povike iz dvorista. Razmisljao je o sudbini velikih i malih ljudi, porodica, drzava. Kralj Tvrtko iskoristio je raspad centralne vlasti kod svojih suseda – u Srpskom carstvu i u Ugarskoj – da ucvrsti svoju vlast i da prosiri Bosansku drzavu daleko na istok i na zapad, pa cak i da pokusa da objedini mnoge srpske i hrvatske zemlje. Zauzeo je oblast srpskog zupana Nikole Altomanovica, zatim Kotor, kao i veci deo Dalmacije: Split, Klis, Knin… Ali, s bratom se tukao i nasledje nije osigurao.

Nakon njegove smrti, velikasi su se ponovo dograbili za guse i razgrabili posede. Tvrtkov naslednik – kralj Dabisa – bese lutka u rukama mocnika. Nakon njegove smrti za kraljicu je proglasena Dabisina zena Jelena Gruba – prva i jedina nasa zena koja je u srednjem veku zvanicno postala vrhovni vladar. Poklisar nadje prepis njene povelje upucene Dubrovniku:

IZ POVELjE KRALjA DABISE

opis borbe sa Turcima
„…I tada, hitajuci, pospisno skupih kraljevstva mi boljare, vojevode, banove, knezove, tepcije, zupane i ine velmozani, ze i vlastelcice. I potegoh na recenu tursku vojsku, dnem i nocu…

I gledasmo nasima ocima gdi nasi virni polivahu svoje svitlo oruzje krvju turackom… I u tom recenom boju i rvaniju posluzi mi, viteski virno i srdacno, kraljevstva mi vsesrdacni i vazmocni vitez, virni nas vojevoda Hrvoje, sin vojevode Vukca…”

15. aprila 1392. godine

„Mi, gospodja Jelena, po izvoljenju Bozijem kraljica Srbljem, Bosne i Primorju i Zapadnim stranam i ktomu… hotjesmo i zapovidjesmo da ne bude carine neijedne prije Stona na Maslini i na Slanom, od sada i dovijeka…”

Zahvaljujuci zenama, ime porodice Kotromanica siroko se proculo po evropskim dvorovima. Jedna od Kotromanicki (Marija) bese udata u porodicu znamenitih nemackih grofova Helfenstajn. Druga (Katarina) udala se za jos cuvenijeg grofa Celjskog. Ali, najslavniju i najtragicniju sudbinu imala je Elizabeta (ili Jelisaveta), kci bana Stjepana Kotromanica, koja se udala za velikog ugarskog kralja Lajosa (ili Ludovika). Verovatno je ova veza sa ugarskim Anzujcima, potomcima francuskih kraljeva koji su u grbu imali ljiljane, donela ovaj cvet i u bosanski grb Kotromanica. Elizabeta je rodila tri kceri, od kojih je jedna nasledila kraljevinu Ugarsku, a druga Poljsku. Bila je regent u vreme kad se rasplamsala borba oko nasledja ugarske krune. Tragicno je zavrsila. Pobunjeni velikasi su je zarobili i udavili pred ocima njene kcerke.

Zlocin na Parenoj Poljani

Kao u Ugarskoj, i u Bosanskom kraljevstvu velikasi su bili jedini stvarni zakon. Mocni herceg (vojvoda) Hrvoje Vukcic Hrvatinic dugo je sam „vedrio i oblacio” po Bosni. Kad je ostario, vlast u drzavi preuzeo je Sandalj Hranic, humski vojvoda, koji je zajedno s vojvodom Pavlom Radenovicem 1398. godine na presto doveo novog bosanskog kralja – Ostoju. Zagonetno je bilo poreklo novog kralja, malo poznatog pre nego sto je dobio krunu. Neki su tvrdili da je vanbracni sin Tvrtka I, a drugi da je samo rodjak Kotromanica po zenskoj, „tankoj” liniji, i da se u stvarnosti preziva Hristic. Ostoja se i fizicki razlikovao od Kotromanica. Nikada nije govorio o svom poreklu, niti je spominjao pretke u kraljevskim poveljama. I pored svih pokusaja, poklisar Dzivo nije uspeo da otkrije istinu o kraljevom rodjenju, oko kog je lebdeo veo tajne. Nadao se da ce istinu mozda saznati od vojvode Pavla Radenovica, silnog gospodara Istocne Bosne i Konavla, koji je s kraljem bio povezan preko vojvodine rodjake, a Ostojine zene. Ali, odnedavno, kralj se zblizio s Pavlovim suparnikom, humskim vojvodom Sandaljem Hranicem. Zadubljen u misli, gospar Dzivo Gundulic odjednom se prenu zacuvsi galamu i dozivanje. Dramaticne dogadjaje tog dana necemo prepricavati, nego tacno preneti onako kako ih je opisao sam poklisar u autenticnom pismu koje je sacuvano u arhivu Dubrovacke republike.

„Jutros rano otisao je kralj Ostoja sa svojim sinom i velikasima jasec u ravnicu… Ja ostadoh kod kuce da napisem neke listove; kad dodje k meni sluga kneza Pavla (Radinovica), ustadoh i skociv na konja podjoh za njimi i stigoh ih negde okolo Sutiske… Kad bijasmo blizu mjesta koje se zove Parena Poljana, vojvoda Sandalj izvuce sablju, a za njim ucine svi njegovi ljudi. Umah nato dade kralj Ostoja svezati kneza Petra Pavlovica (sina vojvode Pavla); vojvoda Vukmir pako povuce natrag kneza Pavla Radinovica mada sam ga ja molio da ne bude krvi medju njimi. Meni se je sve cinilo da je to djetinja igrarija, jer ne bijese medju njima jos nijednoga udarca. Kad je na to knez Pavle poceo bjezati, misljah da ce ga samo svezati. Nu u to dodje knez Vuk, a neki od Sandaljevih ljudi odrubi mu glavu; drugi opet odrubi glavu knezu Pavlu Radinovicu i on pade mrtav…”

Potresen, poklisar je zatrazio objasnjenje od vojvode Sandalja Hranica, koji mu je odgovorio: „Jesi li se nadao da ces ovo vidjeti? Eto po milosti Bozijoj ja cinim i vrsim pravicu kako i vi gospoda dubrovacka cinite; jer, ko izdaje Dubrovnik, gubi glavu. Tako i ja cinim s drugimi nevernimi Bosnjani!” Poklisar izbroja ukupno cetvoro ubijenih ljudi, kao i jos dvojicu ranjenih, pa zakljuci svoj izvestaj na sledeci nacin: „Gospodo, po mom misljenju u ovoj stvari niko nije imao udela osim Sandalja i kralja Ostoje…”

NATPISI SA BOSANSKIH STECAKA

Natpis sa stecka Vignja Milosevica (oko 1411, Kocerinsko polje)

Va ime oca i sina i svetago duha amin.
Se (Ovde) lezi Viganj Milosevic
Sluzih banu Stipanu, i kralju Tvrtku, i kralju Dabisi, i kraljici Grubi, i kralja Ostoju.
I u to vreme dojde i svadi se Ostoja kralj, s Hercegom i z Bosnom, i na Ugre podje Ostoja.
To vrime, Vignja dodje koncina
I legoh na svom plemenitom (tj. sahranjen na svom posedu), pod Kocerinom.
I molju vas. Ne stajte na me
Ja sam bil kako vi jeste
Vi cete bit kako jesam ja…

Poklisar je uskoro tuznog srca napustio Bosnu ne zavrsivsi povest o Kotromanicima. (Nekoliko vekova kasnije to ce uciniti jedan drugi Dubrovcanin, po imenu Mavro Orbin.) Znao je da podela radja nove podele, da zlocin trazi osvetu i da su bosanski velikasi presli sve granice medjusobne mrznje. Iz daljine, iz Dubrovnika, mogao je samo da prati dalje dogadjaje u nesrecnom kraljevstvu „dobrih Bosnjana”. Tajnu pravog porekla kralja Ostoje nece doznati, a ona nam ni do danas nece biti sasvim otkrivena.


„Bosna sapatom pade”

Krvavi obracun u avgustu 1415. godine uzdrmao je temelje bosanske drzave i postao novi cin povesti o slabim kraljevima i o verolomnim i sebicnim velikasima. Vec u jesen 1416. godine Dubrovcani pisu ugarskoj kraljici: „Bosna je potpuno opustosena, a vlastela pripremaju medjusobnu propast.” Sinovi ubijenog vojvode Pavla Radenovica pozvali su tursku vojsku u pomoc. Godine 1416. Turci zaposedaju utvrdjenje Vrhbosnu, u samom srcu Bosne (kod danasnjeg Sarajeva). Ostoja i njegovi nemocni naslednici pokazali su se kao ljudi malo dostojni svojih prethodnika – Stjepana Kotromanica i kralja Tvrtka. Poput lutaka u pantomimi, igrali su sporedne uloge na sceni na kojoj je jedina tema bila kako ce „veca riba progutati manju”. Tako su knezeve Sankovice unistili vojvode Pavlovici, Pavlovice su pokorili hercezi Kosace, a Kosace su, kao i svi ostali bosanski i balkanski vladari, Kotromanici, srpski despoti, bugarski i grcki carevi i mnogi drugi, zavrsili kao turski vazali. Na mnogim bosanskim steccima ostali su nadgrobni natpisi koji kao neki okamenjeni, setni eho podsecaju na ponosne plemice nestale u nasilju tog doba. Na spomeniku Radonji Rtkovicu kod Gackog pise: „Pogiboh pod gradom pod Kljucem, za svoga gospodina vojevodu”; na stecku Pribisava Petojevica iz Ljusica zapisano je da je poginuo „sluzeci verno banu Tvrtku”; na grobu Bogcina Stipkova stoji: „Druzino, zalite me, mlad sa ovog svita otidoh, a jedan bih u majke…”

Kralj Ostoja umro je 1418. godine. Nasledio ga je sin Stefan Ostojic – jos slabiji vladar – koji je uskoro izgubio vlast za racun drugog Kotromanica: Tvrtka II. Ovog je nakratko zbacio rodjak Radivoj, „vojvoda od Vranduka”. Nakon Tvrtkove smrti 1444. godine, krunu je zadobio Ostojin treci sin Stefan Tomas, koga je Mavro Orbin ovako opisao: „…Tomas je bio lukav, prevrtljiv i nepostojan u svojim delima.” Mnogo toga pokusao je Tomas za svog kraljevanja – ukljucujuci i svecano odricanje od bogumilstva i prihvatanje katolicke vere – ali nije uspeo da osnazi vlast niti da ocuva kraljevstvo. Sudbina Tomasevog sina, poslednjeg od Kotromanica – Stjepana Tomasevica – da nije tako tragicna, licila bi na farsu. Stefan je izgubio dve drzave, a i zivot, ne pruzivsi ozbiljan otpor. Nakon sto se ozenio srpskom naslednicom Jelenom (Jelacom) Brankovic, Stefan Tomasevic tri meseca nosio je titulu srpskog despota, da bi 20. juna 1459. godine Turcima bez borbe prepustio tvrdjavu Smederevo i celu despotovinu. Nista slavnija nije bila ni njegova poslednja uloga u Bosni. Kralj je pokusao da pobegne pred turskom vojskom, ali je u tvrdjavi Kljuc uhvacen i pogubljen 1463. godine. Tada su pogubljeni i ostali odrasli Kotromanici – knez Radivoj i njegov sin Tvrtko. Hronicar iz tog doba zapisao je da Bosna „sapatom pade”. A jedan istoricar iz 19. veka zabelezio je da je „Bosna veoma bolesna bila, cim ne mogase ni junacki poginuti…”

U bledoj galeriji poslednjih Kotromanica izdvaja se tragicna slika jedne zene – bosanske kraljice udove. Katarina Kosaca, druga zena Stjepana Tomasa, umrla je 1478. godine u tudjini. Poslednje dane provela je u nekoj kuci u Rimu, blizu Trga svetog Marka, kod Vatikana. Nikada nije prezalila svoje dvoje dece koje su Turci kao male zarobili prilikom pada Bosne i odveli u Tursku, gde su ih preveli u islam.

Katarina se obracala na sve strane pokusavajuci da decu izvuce iz Turske. U jednom trenutku nameravala je da ode sultanu, ali se razbolela. U testamentu kraljevinu je ostavila deci – ukoliko ponovo postanu hriscani – a u suprotnom, naslednik je trebalo da bude papa. Mavro Orbin zabelezio je slovenski natpis na njenom nadgrobnom spomeniku u crkvi Araceli u Rimu:

„Catharini Chraglizi Bosanscoi… Tomasca craglia zeni, koja zcivi godina LIV, preminu u Rimu na lita Gospodina MCCCCLXXVIII, na XXV dni okotobra…”


Bobovac – Galerija

179 replies on “Dinastija Kotromanić: Tajna kralja Ostoje

  1. Neat blog! Is your theme custom made or did you download it from somewhere?
    A design like yours with a few simple tweeks would really make my blog jump out.
    Please let me know where you got your design. Cheers

    Like

  2. At this time it seems like BlogEngine is the preferred blogging
    platform available right now. (from what I’ve read) Is that what you are using
    on your blog?

    Like

  3. Hello there I am so glad I found your weblog,
    I really found you by error, while I was looking on Aol
    for something else, Anyways I am here now and would
    just like to say many thanks for a fantastic post and a all round exciting blog (I also love the theme/design), I don’t have time to read it all at the minute but I
    have saved it and also included your RSS feeds, so when I have time
    I will be back to read a great deal more, Please
    do keep up the fantastic job.

    Like

  4. Hello! Do you know if they make any plugins
    to safeguard against hackers? I’m kinda paranoid about losing everything I’ve worked hard
    on. Any recommendations?

    Like

  5. It’s a pity you don’t have a donate button! I’d certainly
    donate to this excellent blog! I suppose for now i’ll settle for
    book-marking and adding your RSS feed to my Google account.
    I look forward to brand new updates and will talk about
    this website with my Facebook group. Talk soon!

    Like

  6. obviously like your website however you need to take a look at the spelling on several
    of your posts. Several of them are rife with spelling issues
    and I to find it very troublesome to inform the truth on the
    other hand I’ll certainly come back again.

    Like

  7. whoah this blog is wonderful i like reading your articles.
    Stay up the great work! You recognize, lots of people are hunting around for this information, you could help them greatly.

    Like

  8. Hello just wanted to give you a quick heads up.
    The text in your content seem to be running off the screen in Safari.
    I’m not sure if this is a formatting issue or something to do
    with internet browser compatibility but
    I thought I’d post to let you know. The style and design look great though!
    Hope you get the issue solved soon. Many thanks

    Like

  9. Have you ever considered about adding a little bit more
    than just your articles? I mean, what you say is fundamental and
    all. Nevertheless think about if you added some great pictures or videos to give your posts more, “pop”!
    Your content is excellent but with pics and videos, this site
    could certainly be one of the most beneficial in its field.
    Amazing blog!

    Like

  10. I really love your site.. Excellent colors & theme.
    Did you build this web site yourself? Please reply back
    as I’m wanting to create my very own website and would love to find out
    where you got this from or what the theme is named. Many thanks!

    Like

  11. Hi would you mind letting me know which webhost you’re using?
    I’ve loaded your blog in 3 different web browsers and I must say this blog loads a
    lot quicker then most. Can you recommend a good hosting provider at a fair price?
    Many thanks, I appreciate it!

    Like

  12. I don’t even know how I finished up right here, but I believed this
    put up was good. I do not know who you might be but definitely you’re going to a well-known blogger if you aren’t
    already. Cheers!

    Like

  13. I think this is among the most important info for me.
    And i am glad reading your article. But want to remark on few general things, The
    web site style is perfect, the articles is really great : D.

    Good job, cheers

    Like

  14. whoah this weblog is magnificent i really like reading your articles.
    Stay up the good work! You understand, a lot of persons are looking
    around for this info, you can help them greatly.

    Like

  15. Hey are using WordPress for your blog platform? I’m
    new to the blog world but I’m trying to get started and set up my own. Do you need any coding expertise to make your own blog?

    Any help would be really appreciated!

    Like

  16. Nice blog here! Additionally your web site loads up very fast!
    What host are you the usage of? Can I am getting your affiliate hyperlink in your host?
    I want my site loaded up as fast as yours lol

    Like

  17. whoah this weblog is fantastic i love reading your posts.
    Keep up the great work! You already know, many people are looking round for this info, you could help them greatly.

    Like

  18. Nice post. I learn something totally new and challenging on blogs I stumbleupon on a daily basis.
    It’s always exciting to read through articles from other authors and use a
    little something from other web sites.

    Like

  19. Howdy! This is my first comment here so I just wanted to give a quick
    shout out and tell you I genuinely enjoy reading
    your articles. Can you suggest any other blogs/websites/forums that cover the same subjects?
    Appreciate it!

    Like

  20. My brother recommended I would possibly like this website.
    He used to be entirely right. This put up truly made my day.
    You cann’t imagine just how much time I had spent for
    this info! Thank you!

    Like

  21. Have you ever considered creating an ebook or guest authoring on other sites?
    I have a blog based on the same topics you discuss and would love to have you share some stories/information. I
    know my subscribers would enjoy your work. If you’re even remotely interested,
    feel free to send me an email.

    Like

  22. Thanks for one’s marvelous posting! I certainly enjoyed reading it, you are a great author.
    I will remember to bookmark your blog and will often come
    back in the future. I want to encourage you continue your great job, have
    a nice day!

    Like

  23. What i don’t understood is in reality how you are not actually a
    lot more smartly-favored than you may be now. You’re so
    intelligent. You know therefore significantly in relation to this matter,
    made me individually believe it from a lot of numerous angles.
    Its like women and men are not involved except it’s one thing to do with Girl gaga!
    Your individual stuffs nice. All the time maintain it up!

    Like

  24. Thanks for the auspicious writeup. It in truth was
    once a enjoyment account it. Look complex to far introduced agreeable
    from you! By the way, how can we communicate?

    Like

  25. Excellent way of telling, and pleasant post
    to get information on the topic of my presentation topic, which i am going to present in academy.

    Like

  26. Everything is very open with a very clear clarification of the challenges.
    It was truly informative. Your site is extremely helpful. Many
    thanks for sharing!

    Like

  27. Amazing! This blog looks just like my old one! It’s on a entirely different topic but it has pretty much the same page layout
    and design. Great choice of colors!

    Like

  28. I just like the helpful info you supply on your articles.
    I’ll bookmark your blog and test again right here frequently.
    I am slightly sure I’ll learn many new stuff right here!
    Good luck for the following!

    Like

  29. It’s truly very complicated in this busy life to listen news on TV, therefore I simply use internet for that
    purpose, and get the hottest news.

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s