Kamene stolice

Kamena stolica u dvorištu Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Kamene stolice su suštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja.  One su smještene na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta.

Pretpostavlja se da kamene stolice nastaju u drugoj polovini 14. vijeka. Većina njih je izgrađena u 15. vijeku.  Kaže :

https://bs.wikipedia.org/wiki/Kamene_stolice_srednjovjekovne_Bosne

i daje, kao i uvijek stereotipno objašnjenje da čim je nešto drugačije i bolje, to je bilo za one koji su bili na vlasti ili imali para …

I naravno sve je nastalo u srednjem vijeku, da bi se moglo uklopiti u sistemsku kontrolu količine znanja.

Kao da prije pojave katolika, pravoslavaca i muslimana ovdje ništa nije postojalo i tih zadnjih 700, 800 godina ove, ko biva zvanične historije/istorije/povijesti uglavnom se mrzimo i ratujemo.

Pa čak, kad smo bili ujedinjeni u kratkom periodu u tih zadnjih 700, 800 godina ove, ko biva zvanične historije/istorije/povijesti pokušava se predstaviti kao mračno doba komunizma .

Cui bono ?

Toliko su nas zabavili svadjama da se čak i ne pitamo ko profitira od ove priče.

Strah od ujedinjenja Ilirskih plemena i otkrivanja njihove historije/istorije/povijesti je jasan i nedvosmislen i traje veoma, veoma dugo…

Hvala Šefiku Bešlagiću :

https://www.scribd.com/document/66936996/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-1985-Kamene-stolice-srednjovjekovne-Bosne-i-Hercegovine

na izvrsnom i precizno definisanom radu na skupljanju podataka o kamenim stolicama.

Kamene stolice su ili uklesane u živim stijenama ili su isklesane od posebnih blokova. Zato se mogu podijeliti na pokretne i nepokretne.

Na teritoriji koja je obuhvatala srednjovjekovna Bosna pronađene su 42 kamene stolice. Pokretnih je 11, a nepokretnih 31. Veći broj stolica je s naslonom (37), a manji broj ih je bez naslona (5).

Od stolica sa naslonom 32 imaju samo naslon za leđa dok 5 stolica imaju i naslon za ruke. Od sveukupnog broja 10 stolica imaju postolje, naslon za stavljanje nogu.

Sjedišta stolica su klesana najčešće u obliku pravougaonika (60-80 cm dužine i 30-50 cm širine). Po dimenzijama bi se mogle podijeliti na velike i male.

Četiri stolice imaju reljefe, a tri stolice natpise ( naravno na toliko osporavanoj i gotovo, ali ne i potpuno zaboravljenoj bosančici)

 Vratar (u široj okolini Rogatice),
 Hrtar (utvrda kod Višegrada),
 Višegrad,
 Samobor (kod Goražda),
 Kovin (u Polimlju kod Prijepolja),
 Sokol (na ušću Pive i Tare), 

 Tođevac (Foča) (kod rijeke Hrčavke) tri kamene stolice   usječene u živu stijenu.
 Kulina (uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine),
 Duroš (kod rijeke Bistrice, lijeve pritoke Drine),
 Jeleč (kod Foče), Tođevac (kod Foče),
 Donja Bukovica (kod Konjica),
 Klek (kod Prozora),
 Fojnica (kod Gacka),
 Zovi do (kod Nevesinja),
 Jasenik (kod Gacka),
 Brajčin laz (kod Gacka),
 Kosor (kod Blagaja),
 Ošanjići (kod Stoca),
 Ključ (Gacko)
 Gornji Turani (kod Trebinja),
 Grab (kod Ljubuškog).

---

Ja bih dodao još tri, jednu sam sam našao,

Na planini Zahor, iznad Fojnice, nedaleko od kamenog grada “Kaštela”, pod čijim okriljem se nalaze kamene pećine nazvane Bijeli i Crni grad, nalazi se ogromna kamena stolica.

https://damirnadivanu.blog/2018/06/05/kastela/

---

a drugu, u selu Pošćenju (pleme Drobnjaci), opština Šavnik (Crna Gora), postoji priča o kamenoj stolici, koju mještani danas zovu Đurjanovom stolicom.

---

i treću sam „nasurfao”, a ima ih još

Druidska sudačka stolica na Vrataru kod Višegrada, a ispod je stolica na lokaciji Savina voda u Rutoši kod Nove Varoši.

Po zapadnoj Evropi znaju da su ovakve kamene stolice pripadale druidima koji su bili i sveštenici i narodu sudije.

I kod nas na Balkanu ima ovakvih stolica i zovu ih sudijskim ili sudačkim stolicama, naravno,  srednjeg vijeka.

Nikada niko od naših historičara nije se usudio da uporedi ove naše balkanske sa zapadnoevropski druidskim stolicama, a nekamo li da ih dovede u vezu, mada je i laiku jasno da su te stolice pravljene u isto vrijeme od istog ili srodnog naroda iste ili srodne religije i srodnih običaja.

Otkud takve stolice na Balkanu u srednjem vijeku? Ostale od vremena keltskih druida isto kao i one po zapadnoj Evropi. To što na nekoliko stolica postoje srednjovijekovni natpisi, to nije dokaz da su stolice pravljene u srednjem vijeku. One su stajale tu pitaj boga otkada prije nego što je nekome u srednjem vijeku “naumpalo” da u kamen ukleše natpis. Da je neko u srednjem vijeku u neku od stolica hebrejskim slovima uklesao Mojsijevo ime i par riječi Biblije, da li bi neki istoričar tvrdio da je ta stolica od Mojsijevog vremena?

Kaže Petko Nikolić u svojoj knjizi Vrata vremena.

I zaista strah je nevjerovatno evidentan, samo zamislite kada bi se ljudi ovih prostora sjetili naših istinskih predaka, njihovih neospornih iznad ovosvjetskih znanja i moći, kako bi se svijet u kojem živimo naglo promijenio.

A kako je kod nas sve u kamenu zapisano, ovo je nešto što mi se logično nameće  :

OVO JE IZ DRUGE KNJIGE O SAMUELU :

Hajdemo radosno u Dom Gospodnji !
Obradovah se kad mi rekoše:
»Hajdemo u dom Gospodnji !«
Eto noge nam već stoje na vratima tvojim,
Jeruzaleme.
Jeruzaleme,
grade čvrsto sazdani i kao u jedno saliveni !
Onamo uzlaze plemena, plemena Gospodnja.
Po zakonu Izraelovu da slave ime Gospodnje.
Ondje stoje sudačke stolice,
stolice doma Davidova.

Sigurno niste razmišljali gdje se nalazi dom Davidov, a opet znajte da Vas razmišljanje neće dovesti do njega.

Zamislite kada bi u ove stolice ponovo sjeli oni kojima ove stolice zaista pripadaju i kada bi probudili vojsku od najmanje 70.000 kamenih spavača skrivenih u stećcima.

---

Mak nam to i zorno išareti :

LJELJENI

Bilo mi je krivo što ne odgonetnuše jezika
kojim bi mogli razgovarati sa stablima u šumi
(Njima Ljudima)

Pa donesoše ognjeve i spališe šumu do korijena
te iz nje izletješe vitorozi ljeljeni u trku
(I rastrkaše se na sve četiri strane)

Gonili su ih bezdušno u hajci što je rasla
ali se oni posakrivaše vješto u iskrslo kamenje
(Koje ni vatra ne mogaše da opepeli)

Tu se utisućiše i mladi sad uporno
čekaju da nova šuma naraste i da se ponovo nasele
(U ono okrilje iz zapamćene priče iščezlih otaca i djedova)

Probajte, nije uopšte teško, zatvorite oči i potražite ih, cijelo vrijeme su oko nas i čekaju naše budjenje iz ružnog sna u kojem živimo …